Assamovoj zajednici Miya sada prijeti deložacija

Nazimuddin Siddique piše: Napad na njihovo državljanstvo stvorio je strah bez presedana među članovima zajednice. Deložacija je najnovije oružje kojim se zarobljavaju u krugu siromaštva i teškoća.

Na snimci se vidi kako fotograf skače na prosvjednika.

23. rujna video se pojavio na društvenim mrežama. Na snimci se vidi kako muškarac odjeven u pluća drži štap - kasnije identificiran kao Moinul Haque - kako prilazi 20-ak naoružanih policajaca. Sljedećih nekoliko sekundi puca se na njega iz blizine. Dok pada na tlo, vidi se desetak policajaca kako tuku i udaraju umirućeg čovjeka. Na snimci se također vidi kako civil, kasnije identificiran kao vladin fotograf, gazi muškarca koji je ležao na tlu. Ovom prikazu srednjovjekovnog barbarstva svjedočili smo tijekom akcije deložacije u okrugu Darrang u središnjem Assamu.

Mije su muslimani porijeklom iz Istočnog Bengala ili Asomiya muslimani bengalskog porijekla. Povijest migracije ove društvene skupine u Assam datira od sredine 19. stoljeća. Seobe su se nastavile sve do prve polovice 20. stoljeća. Migranti su asimilirali asomijsku kulturu i prihvatili asomiju kao svoj identitet i jezik. Njihovo činjenje izravno je pridonijelo zadržavanju Asomiya kao jezika kojim govori većina ljudi u višejezičnom i heterogenom Assamu.

Ipak, postkolonijalno društvo Asama svjedočilo je velikim razmjerama drugih i progonima zajednice Miya. Ne može biti bolje ilustracije rezultata ovog procesa drugačijeg od ubojstva Moinula Haquea i skrnavljenja njegova leša.

Progon Miyasa ima dugu povijest u Asamu. Redovito ih se kleveta kao Gede, ilegalne imigrante, Bangladešane, sumnjive Bangladešane, ilegalne napadače, itd. Mnogi akademici iz regije ih označavaju kao ilegalne imigrante. Korištenje rasnih uvreda protiv ove društvene skupine bilo je široko rasprostranjeno. Osim svakodnevne dehumanizacije koju su mnogi provodili u Assamu, bilo je i višestrukih ubojstava uz prateću nekažnjivost počinitelja. Nitko od počinitelja do sada nije priveden pravdi za ove masovne zločine.

Ciljanje zajednice nastavljeno je u ime Nacionalnog registra građana (NRC) i kroz stvaranje zloglasnih zatočeničkih logora. U Assamu je stvorena posebna kategorija ljudi koja se zove dvojbeni glasači; državljanstvo tisuća Miya našlo se pod oblakom, temeljeno na predrasudama i stereotipima. Mnogi su prisilno poslani u logore. Napad na samo građanstvo tisuća ljudi Miya, uključujući starce, žene i djecu, nagomilao je neviđeni strah, melankoliju i teškoće u zajednici. U ovom nizu progona, deložacija je novo vladino oružje za zatvaranje ove zajednice u beskrajni krug siromaštva i teškoća.

Assam je u posljednje vrijeme svjedočio nekoliko akcija deložacije. Većina ovih deložacija usmjerena je na muslimane. Deložacija u Darrangu izvršena je bez odgovarajuće provedbe sanacijskog plana. Ljudima su u ponoć uručene obavijesti da napuste svoju zemlju, a deložacije su započele već sljedeće jutro. Mnogi od njih nisu dobili nikakvu obavijest. Glavni mediji Vladi nisu postavili odgovarajuća pitanja. Civilnom društvu nedostaje moralne hrabrosti da protestira protiv ovih deložacija, iako je svjesno da je to alat kojim se tisuće ljudi ostavlja bez domova, zemlje i posla. Na mjestima koja su označena kao mjesta deložacije, ljudska bića su svedena, prema sada poznatoj karakterizaciji indijskog ministra unutarnjih poslova, na termite. Ustavno jamstvo jednakosti za sve građane strto je u prah. Pozadina ovog kolektivnog neuspjeha društva je prevladavajuća hindusko-muslimanska podjela.

Assam ima tisuće ljudi bez zemlje. Većina njih su interno raseljene osobe (IDP). IRL su tvorevina prošlih slučajeva nasilja i prirodnih katastrofa koje uključuju rijeke koje sezonski bujaju i eroziju riječnih obala. Ali uzastopne vlade nisu uspjele riješiti pitanje bezemljaša. Mnogi od bezemljaša označeni su kao ilegalni Bangladešani. Mnogi ljudi u istočnom Assamu misle da je donji Assam pun Miyasa. Politička klasa ne ostavlja kamen na kamenu navijačkim predrasudama i stvara plodno tlo za mržnju.

Civilno društvo stoga mora pokrenuti dijalog kako bi premostio jaz među zajednicama i povratio istinu. Ljudi iz gornjeg Asama moraju biti obrazovani da Miye nisu Bangladešani. To bi civilno društvo moglo učiniti možda kroz projekt premošćavanja. U okviru takvog projekta neki ljudi iz sela istočnog Asama mogli bi biti pozvani da provode vrijeme u selima Miya u zapadnom Assamu, čime bi se izgradili društveni mostovi.

Ova se kolumna prvi put pojavila u tiskanom izdanju 6. listopada 2021. pod naslovom 'Most do Assamovog drugog'. Pisac je istraživač sa sjedištem u Assamu