Središte za prirodu u procesu gospodarskog oporavka nakon pandemije

Trilijuni dolara pomoći za COVID-19 ne smiju preokrenuti desetljeća napretka u zaštiti okoliša. Spašavanje gospodarstva ne može se dogoditi bez usklađivanja mjera obnove s globalnim ekološkim ciljevima.

Neki vlasnici trgovina s odjećom također su odlučili ne otvarati svoje trgovine. (reprezentativni)Standardni odgovor mnogih vlada bio je najavljivanje paketa pomoći za pružanje financijske pomoći svojim građanima i održavanje određene razine gospodarske aktivnosti.

Napisao Pushpam Kumar

Izbijanje pandemije zbog COVID-19 rezultiralo je zdravstvenom krizom, ali i gospodarskom krizom. Dok je više od sedam milijuna već zaraženo, a više od 4.00.000 ih je umrlo, gubitak u gospodarskoj proizvodnji i zaposlenosti čini se mnogo dubljim čak i od krize iz 1930-ih. Projekcija UN-a o globalnom gospodarstvu predviđa pad rasta od 3,2% u 2020. Otprilike 3,3 milijarde svjetske radne snage pogođeno je masivnim poremećajem gospodarske aktivnosti i skraćenjem radnog vremena zbog COVID-19.

Vlade su počele reagirati na ovu globalnu krizu, gubitak života i radnih mjesta, ali slijedeći ono što su znanstvenici govorili, pandemija je daleko od kraja - a utjecaj će se vjerojatno nastaviti tijekom nekoliko godina. Do sada je 191 država odgovorila na mjere pomoći u vezi s COVID-19, a ukupni globalni fond pomoći trenutno se procjenjuje na više od 8 bilijuna američkih dolara. Više novca očekuje se u narednim mjesecima.

Dosadašnje mjere odgovora uključuju posebna izdvajanja središnjih banaka, ili donacije bogatih zemalja ili međunarodnih organizacija, te provedbu kratkoročnih planova spašavanja kako bi se gospodarstva održala na životnoj potpori. Kina, Njemačka, Velika Britanija, SAD i Japan objavile su fiskalne i monetarne pakete spašavanja. Međunarodni monetarni fond osigurao je 1 bilijun dolara u kreditnom kapacitetu, a Grupa Svjetske banke dodijelila je 150 milijardi američkih dolara za pozajmljivanje državama članicama, pri čemu će se prioritet dati zemljama u usponu i zemljama u razvoju. Više od 90 zemalja do sada je zatražilo pomoć od MMF-a.

Uništavanje biološke raznolikosti, staništa i pripitomljavanje divljih vrsta povećava vjerojatnost prelaska opasnih patogena s divljih životinja na ljude i dovodi do rizika poput trenutne pandemije COVID-19. Rješavanje problema s pojavom zoonoza u budućnosti zahtijevalo bi od nas da priznamo blisku povezanost između zdravlja ljudi, životinja i okoliša te utjecaja ljudskih aktivnosti na ekosustave. Na temelju ovih veza, postoji samo jedan razuman način za obnovu, a to je integracija rješenja temeljenih na prirodi u planove oporavka nakon COVID-19. Dakle, kako se to mogu lišiti sadašnjih mjera odgovora?

Paketima pomoći diljem svijeta nedostaje integracija prirode i klimatskih promjena. Iako se čini da ima nekoliko zemalja poput Južne Koreje koje se trude. Južna Koreja je upravo usvojila Green New Deal u EU stilu usred kaosa COVID-19, kao dio svog instrumentalnog plana oporavka. No, na većini drugih mjesta, paketi pomoći i drugi napori za oporavak gospodarstva, za sada, ne izgledaju usklađeni s ovom potrebom za usklađivanjem gospodarstva oko prirode i mehanike proizvodnje koja je osjetljiva na klimu.

Standardni odgovor mnogih vlada bio je najavljivanje paketa pomoći za pružanje financijske pomoći svojim građanima i održavanje određene razine gospodarske aktivnosti. Većina neformalnih radnika (2 milijarde) nema koristi od ovih paketa pomoći, a otprilike 49 milijuna (najbolja procjena) svjetske populacije bit će gurnuto u ekstremno siromaštvo. Ali oni su još uvijek potrebni kako bi se spriječilo daljnje klizanje gospodarstva i otvaranje radnih mjesta.

Međutim, vlade moraju istodobno osigurati odgovarajuća ulaganja u prirodni kapital za otpornost i regeneraciju ekosustava, uključujući obnovu staništa bogatih ugljikom i klimatski prihvatljivu poljoprivredu. Proces obnove trebao bi uključivati ​​otvaranje radnih mjesta u zelenim sektorima, a ne nužno u gradu. Kultura rada od kuće trebala bi nas potaknuti na više ulaganja u širokopojasne mreže nego u izgradnju cestovnih i željezničkih mreža, dok energija iz obnovljivih izvora mora postati glavni prioritet.

Također, divljinu treba ostaviti u divljini. Očuvanje biološke raznolikosti trebalo bi biti čvrsto integrirano u gospodarsko planiranje i ulaganja. Konačno, rješenja temeljena na prirodi (NBS) za degradaciju okoliša trebala bi postati DNK aktivnosti oporavka. NBS su akcije za zaštitu, održivo upravljanje i obnovu prirodnih ili modificiranih ekosustava koje se učinkovito i prilagodljivo rješavaju društvenih izazova, istovremeno osiguravajući dobrobit ljudi i biološku raznolikost.

NBS doprinosi otvaranju novih radnih mjesta, otpornosti na život, smanjenju siromaštva i ograničavanju financijskih posljedica upravljanja klimatskim promjenama. Postoji dovoljno dokaza koji dokazuju da NBS donosi dvostruku korist od dividende. Pomaže u upravljanju klimatskim promjenama, poboljšava usluge ekosustava i otvara radna mjesta.

Rad Programa Ujedinjenih naroda za okoliš, zajedno s ostalima, pokazao je da obnova zemljišta radi postizanja razvoja neutralnog degradacije zemljišta do 2030. nije samo daleko isplativija (cijena po jedinici koristi), nego također pomaže u siromaštvu ublažavanje. Rad koji mi u UNEP-u radimo pokazuje da bi za 44 zemlje u Aziji postizanje cilja neutralnosti degradacije zemljišta u okviru cilja održivog razvoja 15.3 prepolovilo stopu siromaštva do 2030.

Stoga su paketi pomoći i planovi oporavka koji zanemaruju obnovu biološke raznolikosti i prirode kratkovidni i recepti za neuspjeh. Na to nas je već upozorio glavni tajnik UN-a. Kako bismo izbjegli buduće globalne zdravstvene i ekonomske krize, moramo ulagati u očuvanje biološke raznolikosti i obnoviti svoja gospodarstva obnovom prirode. Zeleni oporavak mora u svoj DNK unijeti zaštitu prirode i stabilizaciju klime kroz rješenja koja čuvaju i obnavljaju lokalne i regionalne ekosustave i biološku raznolikost, te drže stakleničke plinove unutar granice od 1,5 stupnjeva Celzija.

Pisac je glavni ekonomist za okoliš i viši ekonomski savjetnik Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP). Izneseni stavovi su osobni